Dražen Jakšić: Nuklearna industrija doživljava "comeback"

Na početku je rekao da je bilo jasno da što duže ova kriza i poremećaji u opskrbi budu trajali, to će se sve teže nositi s njima. Naglasio je da su mjere koje je Vlada donijela bile dobre kratkoročno, ali da ne mogu dugoročno izdržati, da će stvoriti preveliki pritisak na proračun i da će u jednom trenutku trebati smanjiti državne subvencije.

"Taj trenutak je očito došao, jer se ne nazire kraj krizi. Cijene su na tržištima vrlo volatilne, politička situacija je složena i mijenja se iz dana u dan. Ne vidimo brzo rješenje ovog pitanja", poručio je.

Bez obzira na povremene dobre vijesti sa svjetskih burzi, kaže da i dalje imamo poremećaje u opskrbi.

"I dalje nam nije dostupan veliki dio nafte s tog područja. Ponuda nafte na svjetskim tržištima je manja, a potražnja velika, naravno da cijene skaču. Primarno je da poradimo više na štednji, jer to nam je i dugoročni cilj", istaknuo je.

Dodao je da u kratkoročnom periodu možemo štedjeti na gorivu, ali dugoročno, kaže, trebamo razmišljati o zamjeni korištenja fosilnih goriva s električnom energijom, sa snažnim procesom elektrifikacije.

Jakšić je rekao da Hrvatska ima zadovoljavajuće zalihe fosilnih goriva, u skladu s propisima i obvezama koje je preuzela kao članica EU.

Govorio je potom o obnovljivim izvorima energije. Hrvatska je, kaže, tradicionalno, 50-ak posto svoje proizvodnje pokrivala iz hidroelektrana. Posljednjih godina sve je više i vjetroelektrana, kao i solara.

"Oni sad dostižu i prestižu kapacitete vjetroelektrana", rekao je i dodao da smo po udjelu obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije među najboljim zemljama EU-a.

Komentirajući nuklearnu energetiku, Jakšić je rekao da bi se Hrvatska, prema novom Zakonu o razvoju nuklearne energije u civilne svrhe, trebala usredotočiti na gradnju i nuklearnih postrojenja u našem portfelju, pored ostalih izvora energije.

Ravnatelj Instituta Hrvoje Požar navodi da nuklearna energija doživljava "comeback".

"Mnoge države članice EU su već donijele strategije razvoja, neke su već potpisale ugovore za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Nuklearna industrija je s dvije velike nesreće, prvo u Černobilu pa u Fukushimi, imala prekide u svom razvoju. Sad vidimo comeback, pogotovo s razvojem nekih novih tehnologija i novom generacijom nuklearnih reaktora", rekao je.

Proizvodnja energije iz fosilnih goriva, pojašnjava, utječe na emisije CO2 i na globalno zatopljenje, a s druge strane globalno zatopljenje utječe na proizvodnju, ali i na potrošnju energije. Zbog klimatskih promjena mijenja se količina padalina, vlažnost u zraku, vjetrovi. To će, kaže, promijeniti i profil proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.

U termoelektranama i nuklearnim elektranama, pojašnjava, može doći do promjene režima rada zbog niskih vodostaja rijeka, ili pretople vode kojom se te elektrane hlade.

Ističe da klimatske promjene mijenjaju i navike potrošača, što znači veća količina rashladne energije. Blaže zime mogu značiti manju potrošnju toplinske energije.

"Mijenja se obrazac i dinamika potrošnje i proizvodnje", poručio je.

Smatra da je pred nama "skupa zima". Jakšić pojašnjava da se podzemna skladišta ukapljenog plina sada pune, ali po puno višim cijenama nego je to bilo prošle godine.

"Plin koji sada imamo u skladištu će biti skuplji, što znači da se može preliti i na krajnje potrošače, ako ne bude neke značajnije intervencije Vlade", rekao je.

Na kraju je rekao da kratkoročno možemo uštedjeti na energentima tako da se odreknemo potrošnje - da automobile vozimo u što manjoj mjeri, koristimo alternativne vrste prijevoza.